Čime se hrane krave?

Vrlo zanimljivo pitanje koje sam izabrao da se vidi koliko malo ljudi znaju o ishrani životinja koje jedu, a o ishrani nas samih je bilo i suviše do sada. Ako ste se lepo nasmejali ovom pitanju, sada ćete se uozbiljiti. Svi znaju da se krava hrani travom ili u sušenom obliku, senom ili slamom. A sada ćete videti da ni seljaci, ni stručnjaci za poljoprivredu ne znaju dovoljno.
    Dakle, krava pase travu u prvom redu zbog celuloze koja je osnovni sastojak trave. Celuloza je najsloženiji oblik ugljenih hidrata, tj. popularno nazvanih šećera koji daju energiju za život. Ali celuloza je nesvarljiva za sve organizme koji se njome hrane, sem za bakterije koje poseduju ferment koji može da razloži tu celulozu! Te bakterije se nalaze u buragu krave, jednom od četiri želuca. U jednom kubnom santimetru buraga se nalazi od 15-20 milijardi tih bakterija i oni se hrane travom koje dospeva u želudac krave. Potom se te bakterije i deo trave vraćaju u usta krave koja ih meša sa pljuvačkom i preživa. Tu svu smesu možete videti kao penu oko usta krave za vreme preživanja. Sada se odigrava glavno varenje i celuloza se pretvara u materije slične skrobu (prostiji šećer) i glikogen (životinjski šećer). Za to vreme se i biljne belančevine pretvaraju u životinjske. Kao što vidite, na neki način, biljke nisu hrana za krave, nego bakterije.
    Tu na scenu stupa ljudsko neznanje i pohlepa. Pošto za ishranu jedne krave treba oko jednog hektara livade, a mnogi to nemaju, onda su pokušali da nađu dodatnu hranu. Želja za mesom i mlekom je pobedila i ljudi su počeli da govedima daju žitarice kroz hranu, što je hrana za ljude. Tako se drastično smanjila količina osnovne ljudske hrane, a samim tim i zdravlje ljudske populacije, a povećalo obolevanje kod preživara, lošiji kvalitet mesa i mleka. U žitaricama koje se daju preživarima ima malo celuloze, a previše skroba i bakterije ne mogu dobro da ih iskoriste. Otuda se javljaju bolesti tih životinja koje ljudi suzbijaju pomoću antibiotika. U jednoj naučnoj emisiji sam čuo da se 60% svetske proizvodnje antibiotika troši na domaće životinje. I to onda mi unosimo u sebe kroz meso i mleko. Tzv. lude krave su se porazboljevale od hranjenja otpacima od mesne industrije gde su sušili i mleli sve što ljudi neće da jedu i dodavali hrani za goveda i tako od biljojeda pravili mesoždere i kanibale. To je takođe umotvorina naučnika i zato ih ja, između ostalog, nazivam štreberima. Zarad imena i novca su izumeli i A-bombu, bojne otrove i ostalo naoružanje, sredstva za prskanje bilja, veoma štetne konzervanse, aditive hrani i, umesto da se radi na preventivi bolesti i očuvanju zdravlja, oni su zaokupljeni zamenom gena,zamenom glave, proizvodnjom dece po želji i potrebama, veštačkim organima i krvi i proizvodnjom hrane od otpadaka. Pa to je sve radio Mengele: zašto se onda oko njega digla takva hajka?
    Mislim da vam je i previše za sada. Ko misli da je sve ovo preterano, neka malo više pogleda naučne emisije i neka više čita. Ovo nisu nove stvari, samo se retko objavljuju!

Post Comment