Yoga

Za Yogu skoro da nema ko nije čuo, ali retko ko je razume. To je izuzetan filosofski sistem i, zbog brojnih koristi za ljude, zaslužuje da se napiše tekst i to iz nekoliko razloga.
Prvi razlog je što se, od svih preporučenih aktivnosti u makrobiotici, pored borilačkih veština, kao veoma korisna aktivnost, savetuje baš Yoga. Inače, dosta elemenata Yoge se već sadrži u borilačkim veštinama, a naročito u kung fu-u. Za to je zaslužan indijski misionar Bodhidharma (Da Mo, Ta Mo, kin.) koji je, šireći budizam, dospeo u manastir Shao Lin (mala šuma, šumarak, prev.) na Sung Shan planini u centralnoj Kini. Primetio je da monasi, zbog dugotrajnih molitava i meditacija u statičnim položajima, imaju problema sa ukočenošću i neaktivnosti mišića i zglobova, pa je u njihove živote uvrstio Asane (telesne vežbe iz Yoge) i Pranayamu (vežbe kontrolisanog disanja). Kasnije su mnoge od tih vežbi poboljšane i prilagođene veštinama borbe i raznim stilovima.

 

Drugo, na našem sajtu je bilo puno reči o Chi energiji koja prožima ceo Univerzum, neživo i živo, biljke i životinje i, naravno, ljudska bića. Optimalna količina i ravnoteža Jin i Jang energije su od presudnog značaja za zdravlje ljudi. Vreme je da konačno i konkretno zaključimo šta sve utiče na Chi (ĆI, kin.) energiju (Prana, ind.).
  • prvenstveno pravilna i izbalansirana ishrana, kao osnovni, neophodni i najlakši način;
  • akupunktura, akupresura;
  • telesne i vežbe disanja i meditacija iz Yoge;
  • pravilan odnos prema prirodi i okolini u kojoj živimo (ponašanje i moralni kodeksi, usaglašavanje sa godišnjim dobima, odnos prema životnom prostoru ili Feng Shuei);
      Treće, usled sve težeg života, opšteg ludila, boleština i depresija ljudi osećaju da im je potrebno nešto što će im povratiti mentalno i fizičko zdravlje i sreću, pa se primećuje sve veće interesovanje za makrobiotiku, Yogu i duhovne aktivnosti. Ali, vrlo često su ta znanja iskrivljena, osiromašena i netačna jer oni koji ih prenose ne znaju dovoljno. Zbog toga pišem ovaj tekst, kao jedan kratki pregled Yoge i to zasnovan na ozbiljnim i najvećim autoritetima Yoge.

 

ŠTA  JE  YOGA ?

 Evo nekoliko definicija i kratkih objašnjenja:
Swami Siwananda
Swami Siwananda
 “Yoga je jedan od šest najšire poznatih i najviše primenjenih indijskih filosofskih sistema – Daršana. Reč Yoga potiče od sanskritskog korena yuj – vezati zajedno, držati čvrsto, staviti pod jaram, što podrazumeva zavetovanje sledbenika Yoge da putem stroge samodiscipline osposobi svoj duh za sjedinjenje sa duhom kosmosa.
      Yoga deluje na sva tri aspekta čovekovog bića: fizički, mentalni i spiritualni. Pomoću različitih metoda ona budi i preobražava latentne snage čoveka, usmerava na put istine i čistote, oslobađa od strasti i neznanja integracijom i uravnoteženjem svih faktora čovekovog bića. Yoga doprinosi duhovnom razvoju i celokupnom podizanju društvenog života na viši nivo.”
                                                                                                                                                                                    -Jasmina Puljo
“Yoga je spoj i harmonija između misli, reči i dela. To je spoj glave, srca i ruku.”
-Veliki učitelj Yoge  Swami Siwananda
Paramhansa Swami Maheshwarananda
Paramhansa Swami Maheshwarananda
      “Yoga je nauka o telu, umu i duhu. Fizički deo Yoge se sastoji iz Asana vežbi i položaja koji razvijaju telo i Pranayame – vežbi disanja; mentalni razvoj u Yogi postiže se kroz koncentraciju i vežbe disanja. Fizičke koristi koje možete očekivati od vežbanja su, pored ostalih, poboljšanje cirkulacije, povećana elastičnost svih mišića, veća snaga i otpornost prema bolestima. Naročitu pažnju Yoga posvećuje kičmenom stubu, čija povećana elastičnost ne rezultira samo dobrim zdravljem, nego i uspešno suzbija mnogobrojne poteškoće od kojih pate ljudi dvadesetog veka. Asane opružaju, masiraju i stimulišu ne samo mišiće, nego i unutrašnje organe i sistem žlezda. Pranayama je delotvorna protiv lošeg načina disanja, koji je veoma rasprostranjen. Pluća se ispunjavaju do svog punog kapaciteta i poboljšano je uzimanje kiseonika. Krv se pročišćava od toksina, a pluća proširuju i jačaju. Kroz Yogu se stimulišu svi delovi našeg tela, da bi kao celina funkcionisali u najboljem zdravlju, smireno i opušteno.
      Yoga je dragocen poklon indijskih mudraca, Yogija, svetu. Nauka koju su oni razvili kroz stotine i hiljade godina, ponikla je iz njihove želje da pomognu ljudima u svim mogućim životnim uslovima, bez upotrebe instrumenata, lekova i drugih spoljašnjih sredstava. Oni su želeli metodu koja bi zavisila samo od onog čime svaki čovek već raspolaže: njegovog tela, uma i duha.”
-Paramhansa Swami Maheshwarananda
“Čovek je nazavršena tvorevina; na njemu je da istražuje i da ostvari potpunost.”
-Swami Rama
Swami Rama
Swami Rama

SISTEMI  YOGA

Stari indijski mudraci su pružili razne sisteme i metode pomoću kojih bi svako prema svojoj prirodi, temperamentu, telesnim i duhovnim sposobnostima mogao da razvija unutrašnje potencijale. Drevni izvori pominju 108 sistema Yoga od kojih naročito značajni oko dvadeset. U filosofskoj raspravi Bhagavad Gita (Pesma o božanstvu) koja se smatra biblijom Indijaca, u vidu dijaloga između Krišne, inkarnacije boga Višnu i ratnika Arđune, tj. učitelja i učenika, izloženo je pet osnovnih sistema Yoga:
  • Đnana (Jnana) Yoga – put istraživanja, mudrosti
  • Rađa (Raja) Yoga – put umne aktivnosti, introspekcije
  • Bakti (Bhakti) Yoga – put ljubavi, odanosti, posvećenja
  • Karma (Karma) Yoga – put rada, dužnosti, društvenih aktivnosti
  • Hatha (Hatha) Yoga – put uravnoteženja telesnih, umnih i spiritualnih snaga
JNANA  YOGA – Sistemi Yoga su vremenom nastajali, a ne svi odjednom. Smatra se da se Jnana Yoga prva pojavila. Njeni kreatori bili su riši, sveti ljudi, filosofi-samotnjaci koji su stvorili jednu veoma naprednu filosofiju čiji koncepti su prisutni i u našim razmišljanjima kao što su: ideja o materiji, duhu, duši, o prolaznosti i večnosti, o vremenu i prostoru, o ponovnom rađanju, reinkarnaciji, Karmi …
 Duboko su razmišljali, meditirali o smislu življenja, o odnosu čoveka i kosmosa. Nebrojeno puta su postavljali pitanja: “Ko sam ja? Odakle sam došao? Zašto sam ovde ? Kuda idem”.
 Oni su uočili da u pojavnom svetlu, koji je u stanju neprekidne promene – rađanja, rasta, kulminacije, opadanja i raspadanja – postoji i nešto nepromenljivo. To je duh koji je večit i koji je prisutan u svim fenomenima prirode. Stoga, onaj osnovni duh u čoveku nije vezan za vreme i prostor: telo umire, ali duh ostaje.
 Iz svega toga je proizašla ideja o ponovnom rađanju, reinkarnaciji i karmi. Koncept zakona karme odgovara na mnoga pitanja: Zašto su pojedinci pametni, dobri, zdravi, lepi, srećni, dok drugi u sebi nose samo negativnosti? Zašto neka društva pa i čitave države doživljavaju prosperitet, dok druge propadaju? Tu stoji Zakon uzroka i posledice. Onome što je učinjeno u prethodnom životu ili životima, onome što je ranije urađeno dobro ili loše, pre ili kasnije uslediće odgovarajući rezultat, odnosno posledica.
 Ovaj Zakon zadire duboko u problem etike i morala kako na individualnom, tako i na opštem, univerzalnom planu. Jnana Yoga kao humanitarna filosofija i disciplina uma i duha, sa svojim moralnim sadržajem u osnovi je svih Yoga sistema.
      “Svako je sebi najmanje poznat.”
                                                           -Cicero
      “Ako seješ kaktus,
       ne očekuj grožđe.”
                                     Arapska izreka
      “Kad seješ misao, požnjećeš delanje
       Kad seješ delanje, požnjećeš naviku
       Kad seješ naviku, požnjećeš karakter
       Kad seješ karakter, požnjećeš sudbinu.
                                                                      -Swami Siwananda
RAJA  YOGA – Rađa Yoga – Kraljevska Yoga je put kontrole i discipline tela, uma i duha. To je put introspekcije kojom se istražuju svi nivoi uma – podsvesni, svesni i nadsvesni. Prema Patanđaliju taj put se sastoji od osam članova (Angas) zamišljenih kao lestvice kojima se mora postepeno ovladati da bi se došlo do krajnjeg cilja, do samoostvarenja. Po Yoga Sutrama (Aforizmi o Yogi) to su:
  1. Yama – opšta pravila ispravnog postupka
  2.  Niyama – specifične jogističke obaveze
  3. Asane –  jogistički položaji tela
  4. Pranayama – kontrola daha
  5. Pratyahara – uzdržavanje čula
  6. Dharana – zadržanost pažnje (koncentracija)
  7. Dhyana – kontemplacija
  8. Samadhi – usredsređenost bića
YAMA – Prvi član Rađa Yoge se sastoji od pet pravila ispravnog ponašanja:
  1. ahimsa – uzdržavanje od nasilja
  2. satja – istinoljubivost
  3. asteja – ne-posezanje za tuđim dobrom
  4. brahmačarja – kontrola vlastite čulnosti
  5. aparigraha – odricanje od svega što nije neophodno
      “Ako se na mržnju
       mržnjom odgovara,
       kako će se ta mržnja
       završiti?
                                        -Confucius
      “Mala kuća, veliki mir.
                                         -Kineska izreka
      Kako bavljenje Yogom ne bi otišlo u lošem pravcu i zastranjivanje treba održati racionalnost. Racionalan stav prema životu nalazimo i u Bhagavad Giti (III, 4) koja to jasno iskazuje svojim pozivom na rad i poštovanje dužnosti: “Uzdržavanjem od rada ne postiže se sloboda od rada, a samo odricanje ne dovodi do najvišeg savršenstva”. Pogrešno shvatanje askeze veliki indijski pesnik i nobelovac Rabindranat Tagore je prikazao u svojoj pesmi “Lažni asketa”:
Oko ponoći objavio je lažni asketa:
“Vreme je da ostavim dom svoj i da potražim Boga. Ah, ko me je tako dugo zadržao ovde u zabludi!”
Bog mu došapnu: “Ja ” – ali uši toga čoveka bejahu zatvorene.
Sa uspavanim detetom na nedrima ležala je njegova žena spavajući mirno na svojoj polovini postelje.
Čovek reče: ” Ko ste vi što ste me tako dugo pravili budalom?”
Glas ponovo reče: ” Bog ” – ali on ne ču.
Dete se probudi i čvrsto privinu uz svoju majku.
Bog zapovedi: ” Stani ludače, ne ostavljaj svoj dom ” – ali on ne ču.
Bog uzdisaše i jadikovaše: ” Zašto me ostavlja sluga moj i odlazi od mene da bi me tražio ?”
“Osobina mudraca je u
 tome da je umeren i u
 onome što je svima
 dopušteno.”
                                    -Juvenalis
“Aurea mediocritas –
 Zlatna sredina,”
                               -Horatius

 ASANE

ASANA – Treći član na lestvicama Rađa Yoge su asane. Njihova prvobitna namera je bila: osposobljavanje yogina da može dugo da ostane u sedećem položaju bez napora kako bi mogao nesmetano da meditira.
“Joginov položaj mora biti stabilan i ugodan. Tek kada je svaki napor iščezao i javio se osećaj sjedinjenosti sa beskonačnim, može biti reči o asanama.”                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                   -Yoga Sutras,  II,  46,  47
 Zbog velike koristi od izvođenja asana, treba ih podrobnije objasniti. U Kini se one zovu  “vežbe istezanja meridijana”, iz razloga što se ovim vežbama utiče na akupunkturne meridijane tj. uspostavlja se normalan protok Chi energije (Prane) koja, ako ne protiče slobodno ili ima negde zastoj, zdravlje se narušava i dolazi do neke smetnje ili bolesti.
 Da bi vežbanje donelo nekakvu korist obavezno se moramo pridržavati pravila za izvođenje tih vežbi, jer u protivnom sve će se pretvoriti u običnu gimnastiku i neće biti ni govora o Asanama.

 

PRAVILNO  IZVOĐENJE  ASANAsta je joga

      Ove vežbe može, i bilo bi dobro, da radi svako. Kada? Najbolje vreme je prilikom izlaska ili zalaska sunca. Pored toga, one se mogu raditi posle sedenja ili stajanja duže vreme, na poslu kako bi se smanjila nervna napetost, kada se osećamo ukočeno ili bilo kada kada je to potrebno. Važno je da je prošlo bar 2-3h. od poslednjeg obroka.
      Koji je pravilan način? Postoji nekoliko pravila:
  • morate biti opušteni
  • kada se dosegne oko 80% od krajnje mogućnosti istezanja, zadržati se u tom položaju 2-3 minuta
  • prilikom savijanja treba lagano izdahnuti, a zatim nastaviti sa sporim i ritmičnim disanjem
  • za vreme vežbe terba usmeriti pažnju na mišić ili grupu mišića koji se istežu
  • ne raditi brzo i iseckano
  • ne istezati se do granice bola – moramo se osećati prijatno
  • ne zadržavati dah
  • treba biti lagano i komotno obučen
      Na treba se brinuti ako je osoba kruta i sporo napreduje u savitljivosti. Bitan je položaj u vežbi, pa makar bio i polovičan. Oni nestrpljivi previše zapinju i time izazivaju nervni refleks koji se trudi da sačuva mišić od povreda i kidanja, a onda se mišić skuplja i postižemo suprotan efekat. Pravilnim vežbanjem se mnogo brže postižu željeni rezultati.

 

PRANAYAMA

 To je četvrti član Rađa Yoge (kontrola daha). Ona zauzima vrlo istaknuto mesto u učenju Yoge. Pranayame su ustvari poseban oblik vežbi čiji je zadatak da se uspostavi fiziološka ravnoteža sa dejstvom na funkcionisanje pojedinih organa. Na taj način se postavlja osnov za mentalni i duhovni razvoj individue na višem nivou. Asane i Pranayama čine celoviti sistem Hatha Yogu.
      Značenje Pranayame se ogleda u rečima koji grade ovu složenicu: Prana i Ayama (zadržavanje) – znači: upravljanje Pranom.
      Yogom se postiže dodatni dovod životne energije kroz inače slabo snabdeven glavni kanal u kičmenom stubu (Sushumna). Na taj način u Chakrama i moždanim centrima nastaje povećana aktivnost i to podiže nivo svesti Yogija.
      Bezbrojne su koristi ovih vežbi koji se pominju u Yogi: jačanje funkcija pluća, otklanjanje sluzi iz pluća i sinusa, smirivanje nerava, regulisanje visokog i niskog krvnog pritiska, obogaćivanje krvi kiseonikom, bolji rad mozga i pamćenja, za astmu i tuberkulozu, zapaljenje grla, za otklanjanje osećaja žeđi, gladi, nesvestice i malaksalosti itd., itd.
      Sa izvođenjem Pranayame treba biti oprezan jer izbor vežbi zavisi od zdravstvenog stanja osobe. Za učenika Yoge je bezuslovno neophodno da vežba korak po korak i da pri tom upoznaje funkcije i osobine Prane, naravno pod vođstvom učitelja.

3 Comments - Write a Comment

  1. Postovani!
    Hvala Vam lijepo za odlican tekst o yogi,kao i za mnoge druge tekstove.Mozete li mi dati savjet kako da dodjem do Osavinih knjiga.Imam samo Makrob.zivot i dvije male skripte.U Sarajevu ,na zalost nisam mogao pronaci.ni jednu knjigu.

    Veliki pozdrav !

    Reply
  2. Postovani!
    Hvala na vrlo korisnim tekstovima.Molim za savjet: kako mogu doci do Osavinih knjiga ?imam samo “Makrobioticki zivot”. Srdacni pozdrav iz Sarajeva.

    Reply
    1. Drago mi je da se ponovo “čujemo”. Koliko ja znam, na ovim prostorima je samo cenjeni gospodin i veliki makrobiotičar, Srećko Milićević prevodio i objavljivao knjige Žorža Osave. Na žalost, za makrobiotiku nema toliko interesovanja kao za neke beskorisne stvari, pa tiraži nisu bili veliki. Nisam siguran da li ima knjiga ali u svakom slučaju treba pokušati da se informišete preko njegovog sajta http://www.makrobiotika.org.rs
      Srdačan pozdrav!

      Reply

Post Comment